Printali smo...
Prikazano je posljednjih 9 radova iz naše radionice. Za prikaz više radova otvorite galeriju...
Otvori galeriju »Trebate kvalitetan otisak, a ne znate kome se obratiti? Ne razumijete pojmove kao što su: štanca, jetkanje, druk, bižganje, font, priprema, vektori i slično? Ne brinite.
Ne morate razumjeti jezik grafičara da biste dobili kvalitetnu uslugu. Dozvolite nama da za vas tiskamo, ali ne samo tiskamo već se pobrinemo za cjelokupni proces od idejnog rješenja, dizajna i pripreme za tisak do gotovog proizvoda.
Tisak dijelimo na vrstu tiska odnosno reprodukcije:
- Digitalni tisak
- Offset tisak
- Sitotisak
- Termo tisak
- Tampon tisak
- Print velikih formata
- Graviranje/Pjeskarenje

Digitalni tisak tehnika je reprodukcije na papir ili slične medije. Glavna karakteristika digitalnog tiska je mogućnost malih naklada u prosjeku od 1 – 300 otisaka. Iznad toga prelazi granicu isplativosti. Također odlika digitalnog tiska je mogućnost varijabilnog tiska, što znači svaki otisak može biti drugačiji (npr. numeriran), a sve u istom cjenovnom opsegu. Na svjetskoj razini u tehnici digitalnog tiska, dominira nekoliko raširenih tehnika tiska, podijeljenih po proizvođačima: HP, Xerox, Xeikon. Svi proizvođači imaju svoje prednosti i nedostatke, a u glavnom se svode na razliku u cijeni i kvaliteti. HP koristi nešto
napredniju tehniku što rezultira kvalitetnijim otiskom i naravno nešto višom cijenom. Xerox sa druge strane, ima prosječnu kvalitetu otiska, ali i sukladno tome niže cijene tiska. Xeikon strojevi kao glavnu prednost imaju varijabilnu širinu tiska od 320 do čak 512 mm, a duljina je virtualno neograničena, jer Xeikon tiska iz role papira. Općenito u digitalnom tisku, format tiska je 320 x 450 mm, a maksimalna površina otiska je oko 310×440 mm. Tiska se iz 4 boje (CMYK) a dodatne boje (Pantone) moguće su kod HP-ovih strojeva, međutim samo ukoliko se radi o velikim konstantnim nakladama. Debljina papira na koji se može tiskati varira od 80 do 300 grama po m2.

Offset tisaktehnika je tiska za umnožavanje ili reprodukciju u velikim nakladama. Strojevi u offsetu funkcioniraju na principu privlačenja i odbijanja vode. Procedura tiska započinje izradom pripreme (dizajna) na računalu. Ista se priprema foto-postupkom prenosi na aluminijske foto-osjetljive ploče. U novije vrijeme ista se procedura odvija uz pomoć lasera i računala te se ploče kreiraju direktno u stroju – bez potrebe da se izrađuju filmovi. Sama ploča za tisak nakon što je spremna za tisak ima ulogu “matrice” – na dijelovima ploče koji su prethodno bili osvijetljeni, sada je površina koja privlači vodu, a samim time odbija boju. Isto tako površine koje prethodno nisu bile osvijetljene sada privlače boju, ali odbijaju vodu. Sukladno tome, ploča za offset tisak prenosi boju
na gumeni valjak, sa kojeg se tada prenosi na arak papira odnosno materijal na koji se tiska. Iz istog razloga offset često zovu i indirektnom tehnikom tiska. Kvaliteta otiska je visoka, u odnosu na digitalni tisak, rasterske točkice su finijih oblika. Na modernijim strojevima, nanos boje kontrolira se uz pomoć računala, što rezultira kontinuiranim kvalitetnim otiscima kroz cijelu nakladu. Formati u kojima se tiska variraju od manjih B4 do velikih B0 (140×100 cm) strojeva. Standardno u offsetu se tiska iz 4 boje (CMYK) ali isto tako broj boja nije ograničen, moguće je koristiti neograničen broj dodatnih boja, te također kao dodatak, otisak se može lakirati mat ili sjajnim lakom. Standardno debljine papira u offsetu variraju od 90 do 350 grama po m2.

Sitotisakje jedna on najstarijih tiskarskih tehnika koja svoje korijene vuče još iz daleke Kine. Sitotisak je tehnika u kojoj se koristi svila napeta na okvir kao šablona kroz koju se protiskuje boja. Da bi se na napetoj svili formirala slika odnosno šablona kroz koju se protiskuje boja koristi se foto-osjetljiva emulzija. Emulzija se nanosi na svilu, te se priprema koja je izrađena na filmu pritisne uz emulziju na svili i fotopostupkom prenese na emulziju. Tako tretirana emulzija na svili se onda ispire vodom kako bi se isprali neosvijetljeni dijelovi emulzije. Tim procesom kreirana je šablona od emulzije koja sada blokira prolaz boji kroz svilu na određenim dijelovima. Na dijelovima na kojima nema emulzije, boja slobodno prolazi kroz svilu. Zbog svoje prirode sitotisak je počeo kao ručna tehnika tiska, da bi se do modernog vremena razvio u poluautomatske i automatske specijalizirane strojeve.
Uglavnom možemo reći da je sitotisak još uvijek poluautomatska tehnika tiska, jer često zahtijeva ručno ulaganje tiskovinog materijala. Često se strojevi u sitotisku nazivaju i karusel (carousel=vrtuljak) strojevi. Sitotisak je tehnika u kojoj se može tiskati na sve ravne i većinu blago neravnih površina. Virtualno moguće je tiskati na sve vrste materijala npr.: tekstil, drvo, metal, staklo, keramika, kamen, guma… pa čak i na deformirajuće podloge kao što su baloni. U sitotisku broj boja koje je moguće tiskati neograničen, ali danas se u serijskoj tiskarskoj proizvodnji često kreće između 4 do 12 boja koje se tiskaju u seriji jedna iza druge. Boje koje se koriste u sitotisku mogu biti na vodenoj bazi, pvc bazi, sa glitter efektom, ekspandirajuće (bubreće), ili klasične CMYK boje za kolor otisak. Format tiska u sitotisku je limitiran samo tehnološkom izvodljivošću. Veličina otiska varira, ovisno o dimenzijama korištenih okvira za svilu, a može biti do čak 150 x 110 cm.

Termotisakpodvrsta je sitotiska, ali i printa velikih formata. Radi se zapravo o posebnoj tehnici u sitotisku kada se boje tiskaju obrnutim redosljedom, otisak je zrcalno okrenut, a kao posljednji sloj tiska se posebnom masom koja služi kao “ljepilo”. Podloga na koju se tiska je specijalna vrsta transfer papira. Tako otisnuti i osušeni papir, pozicionira se ručno na tekstil i uz pomoć hidrauličke zagrijane preše (pegle) prenosi se sa papira i trajno fiksira na tekstil. Prednost ove tehnike sa sitotiskom je u krajnjem rezultatu otiska koji može biti bilo kakvog oblika razdvojenih
površina, a također krajnja oštrina otiska veća je nego kod tiska sitotiskom direktno na tekstil. Ukoliko se radi o kombinaciji termo tiska sa printom velikih formata, tada se printa na poseban bijeli materijal, koji se nakon printanja skida sa svoje noseće podloge zrcalno okreće i vraća na podlogu. Tako okrenuti sloj, također se pozicionira na tekstil i opet uz pomoć hidrauličke zagrijane preše (pegle) trajno fiksira na tekstil. Nedostatak ove tehnike je što krajnji rezultat mora biti “fleka” odnosno konstantna površina jednog oblika. Tu je “fleku” ipak moguće strojno konturno izrezati u zadani zatvoreni oblik.

Tampontisak tehnika je tiska u kojoj se koristi gumeni tampon za prijenos boje i metalna pločica – klišej. Foto-postupkom se prenosi priprema sa filma na pločicu. A osvijetljena pločica se “jetka” uz pomoć kemikalija. Kemikalije nagrizaju površinu pločice na neosvijetljenim mjestima, te se tako dobije neravna površina pločice, koja omogućuje boji da se zadrži na udubljenim mjestima. U procesu tiska tampon (guma) prihvaća i preuzima boju iz udubljenih površina i prenosi ju na tiskovnu podlogu.
Tamopon tisak može biti poluautomatski i automatski. Također može biti jednobojan, ili višebojan gdje se za svaku boju koristi poseban modul sa zasebnim klišejom i tamponom. Tampon je također indirektna tehnika tiska. Tampon tisak je tehnika koja se najčešće koristi za tisak na upaljače, olovke, privjeske i slične artikle neravnih površina. Dimenzija otiska može varirati do maksimalno oko 8 cm u promjeru. Broj boja obično je do 4 boje (CMYK ili Pantone) ali može biti i više prema potrebi.

Print velikih formata(ili eng. wide-format printers) načelno su printeri čija širina ispisa varira od 40 – 250 cm. Međutim postoje i printeri čija širina prelazi 250 cm, a često se nazivaju i super-široki (super-wide) ili grand format printeri. Općenito printeri velikih formata koriste Ink-jet tehnologiju ispisa, prilagođenu industrijskom printanju. Kvaliteta i namjena ispisa kod printera velikih formata podijeljena je na tehnologiju ispisa i korištene boje:
Termalni ili piezo inkjet vodeno-bazirani printeri
Pigment boje kod ove vrste printera drži se za nereaktivni nosač: vodu ili sličnu tekućinu. Boje dolaze obično u 2 vrste: Dye i UV boje. Dye boje su koloristične i visokog kontrasta, ali male otpornosti na sunčevo zračenje (UV), dok su UV boje manje koloristične ali otpornije na sunce. Moguće je printati na različite materijale, bannere, tekstil i slično. Uvijet za mogućnost printanja je da su svi materijali na koje se printa pripremljeni sa odgovarajućim premazom koji omogućuje bolje prianjanje boje na podlogu. Obično su materijali na koje se printa već tvornički pripremljeni za printanje.
Solvent printeri
Solvet je termin koji opisuje općenito sve boje kod printera velikih formata, a koje nisu vodeno-bazirane. Solventni printeri obično su printeri koji rade na piezo inkjet tehnici, a koriste pigmente boje pomiješane sa acetonom ili sličnom alkoholnom tekućinom. Postoje i tzv. “Eko-solvent” printeri koji koriste glycol kao tehućinu-nosač, kod kojih je vrijeme sušenja ispisa nešto sporije. Rezultat solventnih printera ispis je koji je vodootporan. Solventni printeri mogu printati na većinu standardnih materijala, kao i na samoljepljive folije, forex ploče, pvc ploče, kapaline ploče, te ostale pločaste materijale.
Termalni ili piezo inkjet vodeno-bazirani printeri
Pigment boje kod ove vrste printera drži se za nereaktivni nosač: vodu ili sličnu tekućinu. Boje dolaze obično u 2 vrste: Dye i UV boje. Dye boje su koloristične i visokog kontrasta, ali male otpornosti na sunčevo zračenje (UV), dok su UV boje manje koloristične ali otpornije na sunce. Moguće je printati na različite materijale, bannere, tekstil i slično. Uvijet za mogućnost printanja je da su svi materijali na koje se printa pripremljeni sa odgovarajućim premazom koji omogućuje bolje prianjanje boje na podlogu. Obično su materijali na koje se printa već tvornički pripremljeni za printanje.
Solvent printeri
Solvet je termin koji opisuje općenito sve boje kod printera velikih formata, a koje nisu vodeno-bazirane. Solventni printeri obično su printeri koji rade na piezo inkjet tehnici, a koriste pigmente boje pomiješane sa acetonom ili sličnom alkoholnom tekućinom. Postoje i tzv. “Eko-solvent” printeri koji koriste glycol kao tehućinu-nosač, kod kojih je vrijeme sušenja ispisa nešto sporije. Rezultat solventnih printera ispis je koji je vodootporan. Solventni printeri mogu printati na većinu standardnih materijala, kao i na samoljepljive folije, forex ploče, pvc ploče, kapaline ploče, te ostale pločaste materijale.
Dye sublimacijski printeri
Kod ove vrste printera boje se prenose na specijalni medij za printanje koji se termo postupkom prenosi na materijal na koji se printa. Obično su to printeri koji se koriste za ispis na svilu i ostale vrste tekstila.
UV Piezo printeri
Ova vrsta printera koristi boje koje se suše uz pomoć UV-svjetla. Rezultat je ispis koji je vodootporan, blago izbočen i dosta kolorističan. Moguće je koristiti gotovo sve dostupne materijale za printanje, ali materijali na bazi polimera daju najbolje rezultate. Također je moguće printati i na sve dostupne materijale kao npr. keramika, staklo, metali, drvo i slično…
Pen/Plotter/CAD printeri
U ovu grupu spadaju svi printeri ili ploteri koji se koriste uglavnom u arhitektonskim biroima, za ispis nacrta. U novije vrijeme zamijenjuju ih sve povoljniji printeri velikih formata tipa Solvent, vodeno-bazirani i UV.
Kod printera velikih formata često se spominje piezo ili termalna tehnika ispisa. Piezo tehnika ispisa, tehnika je kod koje se koristi piezo kristal, čija je odlika da vibrira ukoliko je izložen električnom naponu. Uz pomoć precizne elektronike kontrolirana je vibracija piezo kristala, koji svojom vibracijom stvara pritisak koji tjera tintu kroz mlaznicu. Zbog svoje arhitekture piezo printeri podložni su “zasušivanju glave” do koje dolazi ukoliko printer ne printa često. Termalna tehnika ink jet ispisa sa druge strane koristi temalni element odnosno grijač, koji svojim grijanjem izaziva parnu eksploziju i mjehurić koji svojim tlakom istjeruje tintu na podlogu za printanje (papir).
Kod ove vrste printera boje se prenose na specijalni medij za printanje koji se termo postupkom prenosi na materijal na koji se printa. Obično su to printeri koji se koriste za ispis na svilu i ostale vrste tekstila.
UV Piezo printeri
Ova vrsta printera koristi boje koje se suše uz pomoć UV-svjetla. Rezultat je ispis koji je vodootporan, blago izbočen i dosta kolorističan. Moguće je koristiti gotovo sve dostupne materijale za printanje, ali materijali na bazi polimera daju najbolje rezultate. Također je moguće printati i na sve dostupne materijale kao npr. keramika, staklo, metali, drvo i slično…
Pen/Plotter/CAD printeri
U ovu grupu spadaju svi printeri ili ploteri koji se koriste uglavnom u arhitektonskim biroima, za ispis nacrta. U novije vrijeme zamijenjuju ih sve povoljniji printeri velikih formata tipa Solvent, vodeno-bazirani i UV.
Kod printera velikih formata često se spominje piezo ili termalna tehnika ispisa. Piezo tehnika ispisa, tehnika je kod koje se koristi piezo kristal, čija je odlika da vibrira ukoliko je izložen električnom naponu. Uz pomoć precizne elektronike kontrolirana je vibracija piezo kristala, koji svojom vibracijom stvara pritisak koji tjera tintu kroz mlaznicu. Zbog svoje arhitekture piezo printeri podložni su “zasušivanju glave” do koje dolazi ukoliko printer ne printa često. Termalna tehnika ink jet ispisa sa druge strane koristi temalni element odnosno grijač, koji svojim grijanjem izaziva parnu eksploziju i mjehurić koji svojim tlakom istjeruje tintu na podlogu za printanje (papir).

Graviranjeje tehnički postupak urezivanja ili “jetkanja” dizajna u tvrdu, obično ravnu površinu pravljenjem brazda u njoj. Rezultat graviranja može biti sam dekorirani predmet ako se gravira srebro, zlato, čelik ili staklo, ili može omogućiti izradu dubokotiskarskih (tal. intaglio) ploča od bakra ili drugog metala za tiskanje slika na papiru kao tisaka ili ilustracija. Otisak urezanih slika naziva se gravura. U povijesti gravura je bila važna metoda stvaranja slika na papiru, kako u umjetničkom tiskarstvu tako i
za komercijalne reprodukcije i ilustracije u knjigama i časopisima. Tradicionalno graviranje rezbarskim dlijetom ili uporabom strojeva nastavili su koristiti zlatari, staklarski graveri… Danas se najčešće koriste modernije industrijske tehnike poput laserskog ili cnc graviranja. U metode graviranja također spada i pjeskarenje, tehnika u kojoj se na podlogu zalijepi samoljepljiva folija koja služi kao maska, dok mlaznica za pjeskarenje ostavi trag pjeskarenja na nezaštićenim dijelovima. Pjeskarenje se najčešće koristi za staklene predmete.
Bez obzira koju tehniku tiska trebate, ne morate znati previše tehničkih detalja. Dovoljno je da nam iznesete svoje želje, a mi ćemo se potruditi da konačni rezultat bude optimalan.
Ukoliko trebate više informacija o pojedinim tehnikama tiska, ili želite poslati upit slobodno nas kontaktirajte.

Facebook
Twitter
Google Buzz
RSS
email